27.1.2004. Beč, Bank Austria Halle (Gasometer)

Odmah na početku: Bilo je sjajno, ali su mogli i duže od sat i dvadeset minuta.
Pred punom dvoranom koju možemo usporediti s Tvornicom (naravno većom, novijom, ljepšom) najprije se ukazala predgrupa Auf Der Maur, novi projekt Melisse Auf Der Maur (ex Hole, Smashing Pumpkins). Zapravo mi još uvijek nije jasno je li to samostalni Melissin projekt (album), ili je u pitanju band. Tražeći po netu sve izgleda kao samostalni projekt, ali je ona na koncertu predstavljajući se rekla: "Mi smo Auf Der Maur."

Kako nitko nije znao koja je predgrupa (bar od onih s kojima sam ja razgovarao), iznenađenje je bilo još i veće. Dobro je zvučalo s obzirom da smo materijale čuli prvi puta. Moram priznati da se meni dopalo i bilo bi dobro preslušati i album. Naravno treba li reći da je Melissa uz bass i glavni vokal. Uglavnom riječ je o čvrstom rocku obogaćenom melodioznošću ženskog vokala. Svakako dobar odabir predgrupe.

Nakon kratke pauze na teren (stage) su istrčali A Perfect Circle. Prvo je bilo zanimljivo primijetiti razmještaj ljudi na stageu.

Naprijed basist Jeordie Osborne White (ex-Marilyn Manson) i gitarist Billy Howerdell. Iza njih svaki na svom postolju, gitarist James Iha (ex-Smashing Pumpkins), vokal Maynard James Keenan (Tool) i bubnjar Josh Freese (što je za njega normalno). Možda to i nije bitno, ali je zanimljivo, pogotovo što ove u pozadini nije baš bilo lako i zbog svijetla dobro vidjeti (posebice lica). Zanimljivo je bilo vidjeti i Howerdellovu ćelavu glavu u bas bubnju kao u ogledalu (namjerno ili slučajno), koja se razlijevala na svaki udarac bas bubnja.

Što zapravo reći o koncertu. Kad pred vama stoji grupa ljudi koji su u glazbenom svijetu prošli puno toga onda je vrlo vjerojatno da znaju svoj posao. Sam doživljaj bio je sjajan. Dobar zvuk (možda malo jači snare?), sjajna dinamika i ono nešto što vas nosi i još jednom potvrđuje i nadograđuje sve što je moguće čuti na albumima. Keenanov vokal koji zvuči sjajno, Freese koji lupa po bubnjevima k'o lud.

Za sve koji su bili i na koncertu Toola iznenađenje je bilo i Keenanova komunikacija s publikom (koja je na Toolu minimalna). Uglavnom za njih to izgleda kao odlična zabava, a za publiku sjajan doživljaj. Uz svoju set listu svirali su i stvar "Fred got slacks/pants" ili nešto takvo. Internu zezalicu koja je najavljena kao nova stvar na kojoj rade na turneji. Pjeva White, a da li je Fred u pjesmi Fred Durst, nisam uspio dokučiti. Također i James Iha izveo je solo u falsetu, stvar Lou Reeda (ili Velvet Underground) nakon koje ni dobri stari Lou nije ostao pošteđen sprdnje (Who is he? One of the Backstreet boys? He's from NY, a former Beatle). Jedina zamjerka može biti samo sat i dvadeset minuta svirke (ili bi ja ne znam što). Na kraju Keenan je rekao da se vidimo na ljeto. Znači li to da dolaze na festivale, možda na Aerodrom?

Kao zaključak: Sjajan doživljaj i za ovo je svakako vrijedilo potegnuti do Beča. Svi fanovi koji nisu iz nekog razloga imali volju ići gadno su se prevarili.

Sebastijan Fuštin