World Wide Web (WWW)

World Wide Web (skraćeno WWW odnosno Web) globalna je informacijska infrastruktura koja omogućuje stvaranje, manipulaciju, organizaciju i pretraživanje multimedijskih dokumenata.

Web je posebno značajan servis koji se može sadržajno smatrati i gigantskom bibliotekom multimedijskih dokumenata.

Web se posebno intenzivno koristi za publiciranje, komunikaciju i elektroničko poslovanje, kako globalno tako i unutar poduzeća (korištenjem intraneta).

Web poslužitelji (engl. Web servers) odnosno Web mjesta (engl. Web sites) kolekcije su multimedijskih stranica. Svaka multimedijska stranica sadrži međusobno povezane informacijske elemente.

Početna stranica (engl. home page) Web mjesta naslovna je stranica koja pruža informacije o sadržaju Web mjesta te omogućuje prijelaz na željene dijelove Web mjesta.

Web poslužitelji aktiviraju se tako što odgovaraju na zahtjeve klijenata (to je tzv. klijent - poslužitelj arhitektura). Klijenti postavljaju zahtjeve pomoću preglednika (engl. browsera). Najpopularniji preglednici danas jesu Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator.

Za komunikaciju između Web poslužitelja i preglednika koristi se HTTP protokol (HyperText Transfer Protocol), dok se za komunikaciju Web poslužitelja s različitim primjenama u organizaciji (tekstovi, slike, baze podataka i sl.) koristi CGI sučelje (engl. Common Gateway Interface).

Web se zasniva na tehnici hiperteksta koja omogućuje izravan prijelaz na drugu Web stranicu koja sadrži tražene informacije, i to bez obzira na kojoj se geografskoj lokaciji ta stranica nalazi. Skok se izvodi aktiviranjem hiperpoveznice (engl. hyperlink, što dolazi od hypertext link) koja sadrži adresu Web stranice s opisom tražene informacije - hiperpoveznica se često naziva jednostavno poveznicom (engl. link).

Na taj se način korisnicima omogućuje neslijedno čitanje informacija: svaki korisnik ima svoj redoslijed čitanja i taj redoslijed određuje tokom čitanja, već prema tome što ga u trenutku čitanja zanima. Ovakav način čitanja sliči čitanju enciklopedije sa skakanjem na stranice koje sadrže opis pojmova navedenih u tekstu, a te se stranice mogu nalaziti u drugim svescima enciklopedije. Razlika kod Weba je u tome što ovdje skačemo na informaciju koja može biti pohranjena na Web mjestu na drugom dijelu zemaljske kugle. Putovanje kroz hipertekst naziva se i surfanje ili navigacija.

Web dokumenti pišu se u HTML formatu (engl. HyperText Markup Language) koji omogućuje korištenje hiperpoveznica.

Uspostavljanje veze među Web stranicama omogućuje se time što se poveznica stavlja na neku riječ ili sliku na Web stranici. Ta se lokacija naziva sidrišni čvor. Odredište na koje pokazuje poveznica može se nalaziti na početku ili unutar odredišne Web stranice. Odredišna stranica može biti ili unutar Web mjesta na kojem se nalazi stranica s koje se polazi, ili na nekom drugom Web mjestu (koje može biti na drugoj geografskoj lokaciji).

Svaka Web stranica ima svoju jedinstvenu adresu, tzv. URL adresu ( engl. Uniform Resource Locator), koju koriste Web preglednici za pronalaženje Web stranica.

Komponente URL adrese su:

http://organizacija.područje  (npr. http://www.stubica.com)

gdje "http://" označava da se radi o HTTP protokolu, a "područja" su ona ista područja koja su navedena kao opis  elektroničke pošte.

URL adresa može se pisati velikim i malim slovima, ali se preporučuje korištenje isključivo malim slovima kako bi se smanjila mogućnost greške za slučaj da korisnik ručno upisuje URL adresu.

Nekoliko  organizacija u svijetu ima odobrenje za registraciju URL adresa, i ona to rade na komercijalnoj osnovi (cijena registracije iznosi oko 120 kn godišnje). Primjer posrednika kod registracije URL-a je Croadria, koji se nalazi na Web adresi http://www.croadria.com. Registracija URL adrese s nastavkom .hr je besplatna, a registraciju vrši ustanova CARNet (http://www.carnet.hr)

URL adrese izazivaju probleme jer se prilično često mijenjaju, npr. zbog promjena računala na kojem su pohranjene Web stranice, strukture direktorija, položaja datoteka sa sadržajem Web stranica i sl. Te promjene izazivaju velike poteškoće kod održavanja Web stranica jer one u pravilu pozivaju veći broj URL adresa i stoga je potrebno često ispitivati jesu li se URL adrese promijenile, pronaći važeće URL adrese i ažurirati stare adrese. Ukoliko se to ne radi dovoljno često, tada više adresa postaje nedohvatljivo, što izaziva frustraciju korisnika.

Rješenje je tog problema u razvoju Universal Resource Name (URL) sustava koji će Web stranicama dodijeliti stalne adrese neovisne o fizičkoj adresi računala, direktorija i sl. Danas ima već nekoliko predloženih rješenja za URL.

Još jedna veoma važna značajka Weba jest što on omogućuje korištenje ostalih internetskih servisa. Web je zbog toga postao i odskočna daska za rad s Internetom, jer je unutar preglednika moguće aktivirati slanje elektroničke pošte, prijenos datoteka, pretraživanje diskusijskih skupina, chat itd.

Štoviše, Web je za mnoge korisnike Interneta postao sinom za sam Internet jer sve što oni rade na Internetu rade korištenjem Web preglednika.

Web je ujedno i najbrže rastući komunikacijsko - publikacijski sustav u povijesti. To može zahvaliti lakoći korištenja, svojem multimedijskom karakteru, tehnici hiperteksta, lakoći publiciranja, mogućnosti korištenja u svrhu reklamiranja, prodaje i distribucije te pojednostavljenju i standardizaciji rada u korporacijskim mrežama.

 

Osnovne naredbe preglednika Microsoft Internet Explorer

	Natrag (back)	Vraćamo se na prethodno učitanu web stranicu.
	Naprijed (Forward)	Naprijed možemo ići samo ukoliko smo se vraćali natrag.
	Stop	Kada učitavanje stranice traje jako dugo, možemo ga prekinuti naredbom Stop.
	Obnovi (Refresh)	Stranicu možemo ponovno učitati (obnoviti) u slučajevima kad ima izmjena na njoj ili se veza prema Internetu prekinula (tipka F5).
	Početna (Home)	Povratak na početnu stranicu (koju sami određujemo - Tools / Internet options).
	Traži (Search)	Pretražujemo neki pojam na učitanoj web stranici.
	Najdraže stranice (Favorites)	Najdraže stranice spremamo i pronalazimo ovdje.
	Već viđeno (History)	Moguće je pregledavati adrese koje smo posjećivali. Pregledane adrese složene su po tjednima. Ukoliko uključimo naredbu Work offline (u izborniku File) nekoliko zadnje posjećenih stranica možemo pregledavati iako nismo spojeni na Internet.
	Preko cijelog ekrana (Full screen)	Sadržaj web stranice moguće je vidjeti preko cijelog ekrana (tipka F11).
	Pošta (Mail)	Slanje i primanje pošte moguće je i iz preglednika.
	Ispis (Print)	Otvorenu web stranicu možemo ispisati na pisaču.
	Izmjene (Edit)	Web stranicu možmo prenijeti na svoje računalo i nadopunjavati u Wordu.

 

PRETRAŽIVANJE INTERNETA
(TEMATSKI KATALOZI I PRETRAŽIVAČI)

Internet, a posebno World Wide Web, sadrži ogroman i stalno rastući broj informacija. Te su informacije jako raznovrsne, kako po kvaliteti i pouzdanosti tako i po temi, opsegu i strukturiranosti. Stoga je osnovni problem pretraživanja Interneta u tome kako iz mnoštva nevažnih informacija izdvojiti one koje se relevantne za nas.

Tematski katalozi (engl. subject trees ili directories) hijerarhijski su katalozi WWW stranica uređeni po temama (npr. kultura, mediji, obrazovanje, računala, sport, zabava,...). Svaka od tema u katalogu dijeli se u podteme, koje se mogu dalje dijeliti. Na najnižoj razini podtema nalaze se odabrane liste Web dokumenata posvećene toj podtemi. Svaki od dokumenata na listi ima navedenu URL adresu na kojoj ga se može pronaći, te sažetak sadržaja.

Najpopularniji tematski katalog je Yahoo! (www.yahoo.com), dok je jedan od najbolje uređenih kataloga Britannica Internet Guide (www.ebig.com) sa preko 65 000 Web mjesta.

Pretraživači (engl. search engines) predstavljaju automatizirani način traženja informacija na Webu.

Specijalni programi (popularno zvani pauci  ili roboti) neprekidno pretražuju informacije s Web mjesta po cijelome svijetu i prenose ih u bazu podataka pretraživača.

Neki od najpopularnijih pretraživača jesu: Yahoo! (www.yahoo.com), Alta Vista (www.altavista.com), Lycos (www.lycos.com), Excite (www.excite.com), Google (www.google.com). Neki od njih prevedeni su i na hrvatski jezik ( Google).

U hrvatskoj najpopularniji tematski katalozi i pretraživači su: službeni popis hrvatskih WWW poslužitelja (www.hr/wwwhr), CROSS (cross.carnet.hr), ISKON Internet tražilica (search.iskon.hr)

Neke od najvažnijih tehnika pretraživanja:

Logički (Booleovi) operatori AND, OR i NOT omogućuju postavljanje odnosa među ključnim riječima (tj. pojmovima koji se traže) i time pokretanje složenih pretraživanja (npr. marketing AND simulation zahtjeva pronalaženje svih dokumenata u kojima se pojavljuju obje ključne riječi, marketing i simulation)

Dodirivanje (engl. adjacency) omogućuje specificiranje točnog izraza za pretraživanje (npr. "marketing simulation" pronalazi sve dokumente u kojima se ove riječi nalaze jedna iza druge u tom redoslijedu, i to s jednom prazninom između njih)

Susjedstvo (engl. proximity) znači da ključne riječi moraju biti blizu jedna drugoj (npr. marketing NEAR simulation kod pretraživača Alta Vista znači da se traže dokumenti u kojima između riječi  marketing i simulation može biti najviše 10 drugih riječi)

Zamjenski operator (engl. wildcard) omogućuje nalaženje svih varijanti osnovne riječi (npr. market* traži sve dokumente u kojima se nalazi ili riječ market ili bilo koja riječ koja uz osnovicu market ima jedno ili više dodatnih slova, npr. markets ili marketing)

Strukturno pretraživanje označava pretraživanje temeljno na strukturi Web dokumenata. Tako se npr. može zahtijevati da neke ključne riječi budu u naslovu Web dokumenata, da je pretraživanje ograničeni na određeno područje i slično (npr. title:marketing kod pretraživača Alta Vista traži sve dokumente koji imaju riječ marketing u naslovu Web dokumenata).

 

RAZVOJ HIPERTEKSTA I WEBA

Začetnik hiperteksta je Vannevar Bush. On je 1945. godine predložio Memex sustav (od eng. memory extender) koji bi predstavljao mehanizirane biblioteke knjiga, časopisa i sl. u kojem bi informacije bile spremljene na mikrofilmovima među kojima bi se uspostavio sustav povezivanja.

Riječ "hipertekst" je 1965. godine iskovao Ted Nelson radeći na Xanadu sustavu koji je imao nedohvatljiv cilj da uskladišti sve što je ikada napisano.

World Wide Web je 1989. godine razvio Tim Bernes-Lee u CERN-u, europskom laboratoriju za fiziku elementarnih čestica, s ciljem da se olakša korištenje udaljenih dokumenata i pospješi znanstvenu suradnju .

Godine 1993. razvijen je prvi preglednik Mosaic, a već godinu dana nakon toga i prvi komercijalni preglednik Netscape koji je uveo sigurnosnu zaštitu transakcija te time potaknuo razvoj komercijalnog korištenja Interneta.

Za daljnji razvoj Weba brine se World Wide Web consortium (http://www.w3.org) kojem je osnovni cilj razvoj standarda što omogućuju evoluciju Weba. Konzorcij javno i besplatno objavljuje specifikacije standarda i odgovarajućih programa te prototipova aplikacija.

 

ZANIMLJIVE ČINJENICE:

Google pri svakom upitu u sekundi pretraži više od 3 milijarde web dokumenata, za što bi čovjeku rukama trebalo 5.707 godina da traži 24 sata dnevno i da potroši jednu minutu na svaki dokument.

6.3 milijarde dolara iznosi tržišna vrijednost "brand namea" Yahoo!.

15 milijuna amerikanaca koristi Internet da bi preko njega komunicirali glasom.

158 megabajta - download informacija koje prosječni američki surfer mjesečno skine.

13 milijuna američkih kućanstava imat će 2003. godine besplatan pristup Internetu.

14 milijardi transakcija e-poslovanju 2004. godine bit će izvršano s prijenosnih uređaja.

18 milijuna - mjesečni je porast broja korisnika Interneta u svijetu.

25% ljudi na Internetu ovog trena nešto kupuje.

1 trilijun dolara ostvariti će 2001. e-ekonomija.

3,3 posto svih zaposlenih u SAD-u rade od kuće pomoću Interneta.

61 milijun ljudi širom svijeta 2003. godine će na Internet pristupati s ručnih bežićnih uređaja.

15 sati - vrijeme potrebno da se učita 32 svezaka Enciklopedije Britannice s 56 Kbps modemom.

1 sekunda - vrijeme potrebno da se učita 32 svezaka Enciklopedije Britannice koristeći napredne optičke linije.

900 000 - broj modemskih ulaza AOL-a (America On-Line) koji su u svakom trenutku u upotrebi.

1 milijarda ljudi biti će on-line do 2005. godine.

984 tisuće kupaca kupovalo je na amazon.com-u u jednom mjesecu.

322 milijarde dolara potrebno je da se osuvremeni računalna oprema u američkim školama.

75 tisuća IT-stručnjka (Information Technology) je u ovom trenutku potrebno Njemačkoj.

Više od 95% računala čine PC računala.

Europu i Ameriku povezuje optički kabel brzine 640 Gbps (cijena: 1,5 milijarde dolara).

Najpoznatiji Web siteovi za elektroničku trgovinu 1999. godine potrošili su prosječno 8,6 milijuna dolara na izgradnju online imena i povećanje prometa na siteu.

Prosječan trošak transakcije za bezgotovinska plaćanja u bankovnim uredima iznosi oko 1,08 dolara; cijena iste transakcije preko Interneta iznosi 13 centi.