PROBLEMI INTERNETA

Sigurnost rada na Internetu.

Premda je razvijeno više tehnika za omogućavanje sigurnog rada na Internetu, još uvijek ne postoje standardi koji bi garantirali sve aspekte sigurnosti rada u mreži.

Stoga je sigurnost danas osnovna zapreka za korištenje Interneta u velikom broju osjetljivih primjena, kao što su kupovanje posredstvom Interneta, zaštita resursa organizacija u intranetima spojenim na Internet i sl.

Zaštita autorskih prava.

Takvu je zaštitu znatno teže postići na Internetu nego kod klasičnih publikacija.

Cilj je zaštite omogućiti da autori i izdavači budu pravično obeštećeni za stvaranje i izdavanje autorskog djela, tj. da se onemogući besplatno kopiranje i korištenje tuđih djela.

Ostvarivanje ravnoteže između slobode govora i njene zloupotrebe.

Vrlo je teško spriječiti objavljivanje rasističkih, pornografskih i sličnih dokumenata na Internetu, koji time postaje i jeftino sredstvo za globalnu propagandu.

No i uvođenje cenzure mač je s dvije oštrice jer se ona može zloupotrijebiti protiv onih koji misle drugačije od vlasti.

Zaštita protiv kriminalaca i terorista.

Sva tehnološka sredstva koja se mogu koristiti za društvenu dobrobit mogu se nažalost i zloupotrijebiti, a tu Internet nije nikakva iznimka.

Mogućnost brze globalne komunikacije naročito pogoduje  kriminalnim i terorističkim skupinama koje djeluju na području većeg broja zemalja ili kontinenata.

Primjeri mogućih terorističkih napada uključuju preusmjeravanje komercijalnih letova, neovlašteno prebacivanje velikih količina novaca na burzama te prekid snabdijevanja električnom energijom, plinom ili vodom u velikim regijama.

Preopterećenje mreže.

Nagli porast broja korisnika Interneta doveo je do toga da je kapacitet Interneta postao premali za potrebe njegovih korisnika.

Stoga je pokrenut razvoj informacijske prometnice (engl. Information Superhighway) velikog kapaciteta koji će u najvećem djelu financirati industrija.

Internet nije oblikovan za organizirano publiciranje i pretraživanje.

Glavnu ulogu u razvoju Interneta i njegovih servisa imali su eksperti iz područja računarstva koji nisu imali u vidu sve aspekte upotrebe Interneta. Tako postoji gotovo potpuna sloboda kod publiciranja dokumenata, a traženje informacija na Internetu u pravilu daje preveliki broj odgovora od kojih je dobar dio irelevantan za svrhu pretraživanja.

Da bi se ovi problemi uspješno riješili, potrebno je kombinirati bibliotekarska umijeća sa sposobnostima računarskih stručnjaka. Nužan je i standard za publiciranje koji će propisati da se dokumentima obavezno dodjeljuju metapodaci (npr. ime autora, institucija u kojoj autor radi, naslov, ključne riječi, sažetak i sl.), što bi znatno pridonijelo efikasnosti i kvaliteti traženja informacija.

Traženje informacija.

Traženje informacija na Internetu još je u svojoj ranoj fazi razvoja u kojoj mnogi problemi nisu riješeni.

Tako npr. velika većina današnjih pretraživača mogu pretraživati samo tekst, dok se tek razvijaju metode pretraživanja slika (koje mogu sadržavati obilje informacija).

Tijekom pretraživanja s današnjom generacijom pretraživača (engl. search engine) gubi se cjelina pretraživanja, a kao posljedica toga često se potpuno izgube ili čak ponavljaju neki smjerovi pretraživanja. Da se to ne bi desilo razvijaju se pristupi pretraživanju koji omogućuju vizualni prikaz cijelog tijeka pretraživanja i mogućnost da se u bilo kojem trenutku možemo vratiti na neku od prethodno izvedenih grana pretraživanja.